Na Ekonomskom fakultetu 13. i 14. travnja održani su Dani volontiranja. Tijekom ove manifestacije sa svojim štandovima se predstavilo 14 udruga. Na štandovima su organizatori volonterskog rada studentima predstavljali volonterske aktivnosti koje nude, te su zaprimali prijave onih koji žele postati njihovi volonteri. Organizatori, eSTUDENT i inicijativa Želim pomoći, su na ovaj način željeli promovirati volonterstvo među studentima Sveučilišta u Zagrebu.

U izlaganjima prvog dana analizirani su različiti aspekti volonterstva, poput pravnog, o kojem je govorila Ivana Kordić iz Volonterskog centra Zagreb, te etičkog aspekta volontiranja, kojeg je opisao profesor Žarko Puhovski. Gordana Forčić iz Udruge za razvoj civilnog društva „Smart“ studentima je predstavila obilježja volonterstva u Hrvatskoj.

Svoja iskustva volontiranja drugog su dana iznijeli sami volonteri koji su detaljno opisivali svoj put u volonterskim vodama od ideje do realizacije. U tome da kroz volontiranje „budu promjena koju žele vidjeti u svijetu“, kako glasi i sam slogan Dana volontiranja, volontere nisu spriječile birokratske, financijske ili geografske prepreke. Čula su se tako iskustva Anite Džombić koja je volontirala u Tanzaniji, Krzysztofa Kirdzika iz Poljske koji je putem Agencije za mobilnost i programe Europske unije volontirao u Vukovaru, Petre Dmirtović iz Udruge za zaštitu životinja „Noina arka“, te volonterki Ivone Šeparović i Matije Milković iz Udruge za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom „Zamisli“.
Predstavljeni su i projekti osmišljeni na kolegiju Menadžment promjena, koje su studenti provodili, umjesto klasičnog polaganja ispita. Cilj je bio unaprijediti društvo kroz provođenje projekta, te tako svijet učiniti boljim.
Tako je inicijativa Želim pomoći, jedan od timova sa tog kolegija, u samo tri tjedna potakla 40 studenata na jednokratno volontiranje u različitim udrugama. Mnogi od njih nastavili su volontirati i nakon završetka projekta. Na taj su način srušili i predrasude prisutne u društvu, koje ekonomiste najčešće opisuju kao one koji gledaju samo vlastitu korist.
Zadatak koji su dobili na spomenutom kolegiju neobično nalikuje na onaj kojeg je dobio 11ogodišnji dječak Trevor, u filmu „Šalji dalje“ (Pay It Forward, 2000.). Trebao je provesti u djelo ideju kojom će promijeniti svijet. Gledajući taj film, većina nas je vjerojatno pomislila kako se radi o bajci koja je plod mašte i kao takva je jednostavno neprovediva u današnjem društvu, koje je zaokupljeno stjecanjem materijalnih vrijednosti i gledanjem vlastite koristi.
Kroz volontiranje ta bajka postaje dio stvarnosti, ne samo na Ekonomskom fakultetu nego u svim dijelovima društva. Jer, volontiranje ima drugačiju logiku, koju sami volonteri spremno prihvaćaju. Ipak, skromno priznaju kako volontiranje najviše mijenja njih kao pojedince. „Volonteri često imaju osjećaj da puno više primaju, nego što daju“, kaže Matija Milković, studentica Ekonomskog fakulteta i volonterka udruge „Zamisli“.
Iako volontiranje ponekad nalikuje na borbu s vjetrenjačama, jer se čini da previše toga tek treba promijeniti u društvu, volontere to ne obeshrabruje. „Oni koji žele pomoći, pronaći će način, a oni koji ne žele, pronaći će izliku!“ slažu se volonteri. A Dani volontiranja stavljaju veliki izazov pred svakog pojedinca, jer potvrđuju da je zaista moguće da svatko od nas bude promjena koju želi vidjeti u svijetu.